Skica lica mjesta kao sastavni dio presude

U praksi se često postavljalo pitanje mogućnosti da skica lica mjesta bude sastavni dio presude, te mogućnosti da se na osnovu takve skice provede izvršenje. Naime, u stvarno pravnim sporovima često je potrebno da vještak sačini skicu lica mjesta, na kojoj bi tačno označio dijelove nekretnine sa pojednim tehničkim karakteristikama i opisom, zavisno od vrste spora. Postavljalo se pitanje da li se izvršenje može sprovesti na osnovu skice lica mjesta kao sastavnog dijela presude, ili je obaveza da se tačno precizira tužbeni zahtjev sa svim tehničkim podacima, na osnovu kojeg bi se u slučaju pozitivnog ishoda spora, provelo izvršenje.

Posljednja odluka koju je donio Ustavni sud Bosne i Hercegovine može da bude od pomoći u budućim sporovima u sličnim predmetima, gdje je sud jasno zauzeo stav da skica lica mjesta može da bude sastavni dio presude, te da se na osnovu nje može provesti izvršenje.

Prije svega, Okružni sud je donio odluku koja je inicirala pokretanja postupka pred Ustavnim sudom BiH, kada je našao da takva odluka nije podobna za izvršenja. Naime, Okružni sud je utvrdio da svaka kondemnatorna izvršna isprava „u vidu osude na određenu činidbu“ mora da sadrži jasnu odluku, ne samo o pravnom odnosu nego i o pravu i dužnosti u tom odnosu. Izvršna isprava mora sadržati potpuno i precizno određenu obavezu, tako da se ista može prinudno izvršiti u sudskom izvršnom postupku. U konkretnom slučaju izvršeniku je izvršnom ispravom naložena činidba da ukloni dio građevinskog objekta (garaže) sa pripadajućim stepenicama koje su izgrađene na dijelu označene parcele u površini od 4,40 m2 šrafirano žutom bojom na skici lica mjesta, koja čini sastavni dio presude. Prema ocjeni Okružnog suda ovakav kondemnatorni nalog izvršeniku ne predstavlja sadržaj valjane izvršne isprave jer nalog na činidbu mora biti konkretan i svestrano određen – u subjektivnom smislu (u pogledu stranaka) i u objektivnom smislu (u pogledu predmeta spora, odnosno obaveze). Okružni sud je potom naglasio da kada se zahtjeva uklanjanje dijela građevinskog objekta u izvršnoj ispravi moraju biti označeni ne samo zemljišno-knjižni podaci na kojem se dio građevine nalazi, „nego i u metrima u pogledu tačno određenih dimenzija (dužina, širina i visina)“. Shodno tome, Okružni sud smatra da u takvim okolnostima nije dovoljno pozivanje na skicu vještaka geodetske struke.

Međutim, Ustavni sud je zaključio da je pobijanim rješenjima povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije.

Ustavni sud je naglasio da je postojanje izvršne isprave određenog sadržaja osnovna pretpostavka za dopustivost izvršenja, ali ukoliko izvršna isprava nema zakonom utvrđeni sadržaj ona kao takva nije podobna za izvršenje. Stavom 1. člana 27. ZIP-a propisani su elementi koje izvršna isprava treba da posjeduje da bi bila podobna za izvšenje, jer nedostatak bilo kojeg od propisanih elementa izvršnu ispravu čini nepodobnom za izvršenje.

U vezi sa takvim obrazloženjem Ustavni sud prije svega smatra da je za analizu skice lice mjesta potrebno stručno znanje jer skica lica mjesta, osim katastarsko knjižnih podataka i različitim bojama šrafirane sporne površine sadrži i druge podatke i oznake. Ustavni sud zapaža da je analizu skice lica mjesta utvrdio parnični sud uz pomoć vještaka. Naime, vještak je stručno lice koje se pojavljuje u funkciji dokaznog sredstva, kada je u sporu za utvrđivanje činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sadržaj vještačenja je određen domašajem ovlaštenja koja pripadaju vještaku, a sud u svakom konkretnom sporu utvrđuje sadržaj vještačenja, s obzirom na prirodu i karakter činjenica koje su predmet dokazivanja. U konkretnom slučaju zadatak vještaka u parnici je bio da, između ostalog, na terenu vidno označi spornu površinu u nalazu i mišljenju, ali i skici lica mjesta, koja je sastavni dio izvršne isprave. Ustavni sud zapaža da su akti vještaka cijenjeni kao dokazi od strane parničnog suda po načelima slobodne ocjene dokaza, da nijedna strana u postupku aktima vještaka nije prigovorila, da je parnični sud utvrdio da su akti vještaka sačinjeni po pravilima struke temeljem kojih je odlučeno kao u izreci izvršne isprave.

Ustavni sud podsjeća da je cilj izvršnog postupka hitno i efikasno prinudno namirenje potraživanja tražioca izvršenja i da je stoga postojanje izvršne isprave nužna pretpostavka za određivanje izvršenja u postupku u kojem se postupa prema jasno utvrđenim načelima, među kojima su, između ostalih, najvažniji načelo dispozicije, načelo formalnog legaliteta i načelo zaštite interesa stranaka u postupku (tražioca izvršenja i izvršenika). S tog aspekta, Ustavni sud podsjeća da načelo formalnog legaliteta zauzima središnje mjesto i podrazumijeva nemogućnost da se u izvršnom postupku izvršna isprava donesena u parničnom ili nekom drugom postupku preispituje, mijenja ili prilagođava (op.cit. AP-3169/18 tačka 43.). Shodno tome, Ustavni sud smatra da se Okružni sud, kao izvršni sud, upustio u preispitivanje izvršne isprave odnosno skice lica mjesta, kao njenog sastavnog dijela, koja je ispitana i analizirana u parničnom postupku uz pomoć vještaka, čime je Okružni sud postupajući izvan svojih ovlaštenja narušio načelo formalnog legaliteta. Prema ocjeni Ustavnog suda rješenjem Okružnog suda narušeno je i načelo zaštite interesa svih stranaka u postupka, a ne samo izvršenika, kao u konkretnom slučaju.

Konačno, u vezi sa obrazloženjem Okružnog suda da su predmetne činidbe i nemoguće Ustavni sud navodi da on može pretpostaviti da je Okružni sud prilikom odlučivanja o nemogućnost izvršenja vezao za činjenicu da je izvršnom ispravom, između ostalog, naloženo rušenje dijela građevinskog objekta (garaže) u obimu preciziranom u m2, a koji čini jednu građevinsku cjelinu, čime bi nastupile štetne posljedice za izvršenika, a

što nije razlog da se izvršenje ne dopusti, kako je to naveo Osnovni sud. Shodno tome, Ustavni sud navodi da ne može pretpostaviti zašto bi predaja u posjed dijela zemljišta, koje je izvršenik uzurpirao i čiji je obim naznačen u izvršnoj ispravi, ali i u skica lica mjesta, bila nemoguća za izvršenje odnosno zašto je ta činidba per se nemoguća.

U svakom slučaju, zanimljiva i sa praktičnog aspekta bitna odluka, jer je pokazala da skica lica mjesta može da bude sastavni dio presude, te da se na osnovu nje može provesti izvršni postupak.